top of page

Vizija Stare Planine: Selo Gostuša kao Oberammergau

  • Writer: Miloš Gizdovski
    Miloš Gizdovski
  • Jan 3
  • 6 min read

Kada pomislimo na turistički potencijal Srbije, često se fokusiramo na već poznate centre.


Međutim, istinska Vizija Srbije leži u oživljavanju skrivenih bisera.


Jedno od takvih mesta je Gostuša, autentično "Kameno selo" na Staroj planini, gde su kuće i krovovi građeni isključivo od lomljenog kamena, u savršenoj simbiozi sa prirodom.





Iako je ovo blago pod zaštitom, ono nažalost propada, uprkos pojedinačnim pokušajima da se održi.


Selo Gostuša se nalazi na jugoistoku Srbije, na obroncima Stare Planine. U blizini su Zavojsko jezero i vodopad Tupavica, tako da ovaj kraj ima itekako šta da ponudi.





Smatram da je došlo vreme da se Gostuši vrati sjaj, ali uz dodatni vizuelni sloj koji će je transformisati u svetski poznatu destinaciju.


Predlažem model inspirisan nemačkim selom Oberammergau, gde bi se autentična kamena arhitektura spojila sa tradicionalnim, ali stilizovanim srpskim oslikavanjem fasada.


Cilj nije samo revitalizacija. Cilj je da svaka kuća u Gostuši postane otvorena galerija, pripovedajući posetiocima priču o Staroj planini, njenim legendama i životu, i tako stvori jedinstveni turistički motiv u ovom delu Evrope.



Gostuša: Autentično kameno selo



Gostuša predstavlja izuzetan primer narodnog graditeljstva i etno-arhitektonski fenomen. Kuće, ambari, pa čak i krovovi, građeni su isključivo od kamena i drveta prikupljenih iz neposredne okoline. Ova simbioza sa okruženjem zasluženo je donela Gostuši status zaštićenog kulturnog dobra.




Problem: Zbog depopulacije, mnoge kuće su napuštene i propadaju. Vreme je uzdrmalo krovove, a neodgovarajuće intervencije (lim, plastika) narušile su autentičnu sliku.



Konzervatorska obnova kao prvi korak



Pre bilo kakvog oslikavanja, neophodna je konzervatorski precizna revitalizacija. To podrazumeva:


  • Potpunu rekonstrukciju oštećenih kamenih krovova originalnim materijalom (škriljcem).


  • Uklanjanje svih neautentičnih dodataka koji narušavaju izgled sela.


  • Standardizacija fasada: Povratak na tradicionalne malterisane i krečene površine koje služe kao podloga za dalji vizuelni rad.


Ovaj prvi korak vraća Gostuši njenu izvornu monumentalnost i stvara savršeno platno za umetničku intervenciju.


Potpuna rekonstrukcija bi podrazumevala da sastavi tim koji bi proučio sve postojeće objekte, mapirao celo naselje i definisao modele koji bi predstavljali polaznu tačku za pojedinačnu rekonstrukciju, ali i za nastavak gradnje dodatnih objekata.


Ti dodatni objekti nikako ne bi smeli da odudaraju od stila koji postoji. Dakle, morali bi da budu pravljeni od istog kamena, kako bi se održala autentičnost celog naselja.


Kada pričamo o uklanjanju svega što nije autentično, ovo bi se radilo u dogovoru sa vlasnicima. Najveća prepreka su novi krovovi koji su postavljeni od modernih crepova. Ovo ne samo što ruši autentičnost naselja, već dodatno onemogućava da se turizam plasira kao muzej na otvorenom.


Što se tiče standardizacije fasada, radila bi se obnova na isti način kao što je rađeno u prošlosti, bez modernih materijala. Fasada bi bila bele boje, i kao takva spremna za naredni korak pravljenja jedinstvenog muzeja.



Oslikavanje fasada: srpska "Lüftlmalerei" za 21. vek



Nemački Oberammergau je postao svetska senzacija zahvaljujući tehnici Lüftlmalerei – fresko slikarstvu na fasadama kuća koje prikazuje biblijske scene ili lokalne običaje.






Moja vizija za Gostušu je slična, ali duboko ukorenjena u srpski senzibilitet 19. veka.


Umesto hladnih, praznih zidova, bele fasade kamenih kuća u Gostuši postale bi platno za oživljavanje tradicije.


U Srbiji postoje primeri starih oslikanih kuća. Jedna od primera je kuća iz serije Koreni koja se nalazi u selu Gornji Račnik u Jagodini:




Ovde se vide da je fasada imala naslikane motive prirode, čime je svakako bila autentična za svoje vreme. Zamislite da je celo selo Gostuša oslikano ovako.



Spoj pirotskog ćilima i seoske svakodnevice



S obzirom na to da se Gostuša nalazi u pirotskom okrugu, prirodna inspiracija za oslikavanje leži u geometriji pirotskog ćilima. Tako bi bele fasade bile ukrašene:


  • Diskretnim bordurama: Motivi poput kornjače, đulova ili bombi u uglovima prozora ili duž krovnih venaca.

  • Floralnim motivima: Inspirisanim starim šumadijskim i južnomoravskim kućama, gde su cvetni aranžmani simbolizovali blagostanje i gostoprimstvo.

  • Scenama iz narodnih predanja: Na bočnim zidovima većih kuća mogli bi se naći prizori iz svakodnevnog života – pastiri na Staroj planini, berba lekovitog bilja ili legende o vilama sa Midžora.


Ono što bi Gostušu učinilo estetski superiornijom od sličnih etno-sela je brutalan kontrast materijala.


Tamni, teški krovovi od lomljenog kamena (škriljca) pružali bi vizuelni "poklopac" jarkim i belim fasadama. To je spoj "grube" prirode i "nežne" ljudske umetnosti koji se pamti i koji se savršeno fotografiše za digitalno doba.


Kako osigurati autentičnost?


Da se selo ne bi pretvorilo u kič, predlažemo uvođenje Etičkog kodeksa slikanja:


  1. Paleta boja: Korišćenje isključivo zemljanih tonova, uz dodatak klasične "pirotske crvene" i tamnoplave.

  2. Kvalitet izrade: Angažovanje studenata umetnosti i majstora fresko-slikarstva pod nadzorom arhitekata konzervatora.

  3. Priča svake kuće: Svaka kuća dobija svoj "naslov" – npr. "Kuća travara", "Kuća tkača", gde bi slikarstvo na fasadi reflektovalo istoriju porodice koja je tu nekada živela.


Tako bismo dobili potpunu autentičnost etno kompleksa, drugačije od onoga što imamo u Sirogojnu i Drvengradu.



Model Oberammergau kao ideja



Pretvaranje sela u umetničko delo nije samo estetski poduhvat – to je ekonomska strategija.


Nemački Oberammergau svake godine privlači stotine hiljada posetilaca upravo zato što nudi nivo reda i lepote koji se retko viđa. Gostuša bi, primenom ovog modela, postala premium destinacija za kulturni i eko-turizam.



1. Transformacija u "Živi Muzej" (Premium Smeštaj)



Umesto masovnog turizma, Gostuša treba da nudi ekskluzivno iskustvo boravka u umetničkom delu.


  • Enterijerski standard: Unutrašnjost svake oslikane kamene kuće mora biti opremljena po najvišim standardima (luksuzni rustični stil), zadržavajući grede i kamen, ali uz moderan komfor.

  • "Living in a Painting": Gost ne iznajmljuje samo sobu; on iznajmljuje "Kuću tkača" ili "Kuću pčelara", ulazeći u specifičnu priču tog domaćinstva.


Treba imati u vidu da vlasnici kuća odlučuju o nameni. Dobar biznis model i vizija razvoja bi pokazala da bi vlasnici i država mogli da imaju ekonomske koristi od ovakvog projekta, gde bi se sačuvalo postojeće stanje eksterijera i na veći nivo podiglo kulturno obeležje tog kraja.



2. Standardizacija: Bez Kompromisa sa Estetikom



Da bi brend Gostuše vredeo na svetskom tržištu, selo mora imati strog estetski red:


  • Zabrana vizuelnog zagađenja: Nema plastičnih reklama, aluminijumske stolarije ili vidljivih kablova. Sve info-table moraju biti od drveta ili kovanog gvožđa, usklađene sa stilom fasada.

  • Uniformisana ponuda: Lokalne kafane i prodavnice suvenira moraju pratiti isti vizuelni identitet.



3. Ekonomski Zamajac za Staru planinu



Ovaj projekat bi stvorio nova radna mesta koja nisu samo ugostiteljska:


  • Seoska škola zanata: Formiranje centra za obuku mladih o kamenoj gradnji i tradicionalnom slikarstvu.

  • Gastronomski brend: Proizvodi iz Gostuše (sir, med, rakija) pakovali bi se u ambalažu sa motivima fasada te kuće, postajući suvenir visoke vrednosti.



Gostuša ima sve što je potrebno da postane srpski odgovor na najlepša sela Evrope. Spoj grubog kamena Stare planine i prefinjene srpske umetnosti na fasadama stvorio bi vizuelni identitet koji ne postoji nigde drugde na svetu.



Kako bi sve to moglo da izgleda?



Uz pomoć veštačke inteligencije možemo da vidimo kako bi takva ideja izgledala. U nastavku će biti primeri koje je AI napravio na osnovu slika koje sam našao na internetu.


Evo jednog koncepta, doduše delimično kompletiranog:




Ovde vidimo oslikane fasade i dodate staze od kaldrme, što bi se sjajno uklopilo u celu priču.


Idemo dalje, evo jednog pojedinačnog primera:




Ovde fali dodatno sređivanje dvorišta i ograde, ali i krova, da bi pratio stil sela.


I još jedan primer:



Kao i u prethodnom primeru, potrebno je sređivanje okoline, ali i reparacija samo krova i podruma.


Što se tiče dodatnih objekata koji bi bili napravljeni, svakako da moramo imati u vidu da su nam potrebni:


  • upravni objekati

  • restorani

  • suvenirnice


Međutim, u perspektivi treba razmišljati i objektima koji su deo modernog koncepta turizma:


  • spa centar

  • konferencijska sala

  • prostori za remote working

  • sportski objekti

  • kamping prostori


Ne treba bežati od ovakvih pristupa, iako to može zvučati kao pokušaj 'komercijalizacije" jednog unikatnog područja.


Ukoliko se držimo plana, mesta za modernog eksterijera ovde nema. Znači, metal, staklo, plastika ne može biti vidljiv. Apsolutno je normalno se ovi materijali koriste, ali ne tako da imamo zastakljene terase sa plastičnim natpisima.


Jedini dozvoljeni stil je ono što se odrede umetnici i arhitekte koji će analizirati trenutno stanje i odrediti tipske pristupe eksterijeru.


Što se tiče sportskih objekata, tu imamo mogućnost da dobijemo takođe nešto jedinstveno. Na primer, evo jednog AI koncepta košarkaškog terena koji ima šare pirotskog ćilima:



Selo Gostuša u Srbiji
AI generisana slika


Ovim se otvara mogućnost da se održavaju sportski događaji koji bi dodatno privukli turiste u ovaj kraj.


Kao centralna tačka sela, mogla bi se obnoviti jedna veća zgrada koja bi služila kao "Muzej fresaka na otvorenom" i centar za posetioce, kao što je prikazano na ovoj AI slici.



Selo Gostuša u Srbiji
AI generisana slika

Moguće je napraviti dodatne muzeje i radionice, u zavisnosti šta bi lokalno stanovništvo odlučilo da treba da se prikaže.



Za kraj - kako bi se ovo finansiralo?



Ova vizija zahteva hrabrost i saradnju države, umetnika i lokalaca, ali rezultat bi bio trajan: selo koje više ne propada, već ponosno stoji kao dokaz da naša tradicija, kada se pametno upakuje, može biti najmoderniji turistički proizvod 21. veka.


Ono što je definitvno jasno jeste da bi se ovakva projekat sprovodio u fazama.


Kombinacija različitih vidova finansiranja - privatnog i državnog - rasteretila bi ukupne troškove i ubrzala razvoj etno sela.


Srećom, ceo kraj Stare planine je takav da privlači turiste. Ovako etno selo bi napravilo tačku nagomilavanja, a i dodatno motivisala ljude da dođu. Time ceo kraj dobija dodatni impuls da se razvija.


 
 
 

Comments


POSLEDNJI ČLANCI

PREPORUČENO

bottom of page